Nijemci su u prošlosti bili vrlo važno gospodarsko, kulturno, ali i upravno središte. Povijesni spomenici i arheološki nalazi otkrivaju kako je ovdje postojalo naselje i u rimsko vrijeme pa i ranije.

Ime sela vjerojatno odmah asocira na Nijemce, nacionalnu pripadnost građana Savezne Republike Njemačke, što je slučajna podudarnost. Prvi pisani dokazi pojavljuju se u 15. stoljeću i to nazivi Nempthy i Nemethy, a kasnije Nemci i Nijemci. Za lokalno stanovništvo u posljednjih sto godina ono se zove Nimci i Nimce. Postoji i legenda o nekom nijemom brodaru (skeledžiji) koji je preko Bosuta prevozio ljude i robu, pa je navodno po tom ,,nimaku” i selo dobilo ime.

Postoje i izuzetno zanimljive arheološke lokacije koje podgrijavaju maštu znatiželjnih. U središnjem parku u centru naselja, tek metar ispod površine, nalazi se splet zidova i šupljina. Kratkim uvidom ovaj je lokalitet determiniran kao tursko kupatilo. Također, Nijemci su ispresijecani rovovima i tunelima koji su vidljivi i s površine. Prije turskih osvajanja, sredinom 15. stoljeća, Nijemci se spominju kao mjesto naseljeno populacijom što se bavila seljačkim djelatnostima, ali i kao važno trgovačko-obrtničko središte. Nijemci su 1529. godine pali pod tursku vlast, pod kojom su ostali sljedećih 150 godina. Južno od Nijemaca, u pravcu rijeke Save, nalazile su se močvarne šumske površine u koje su se stanovnici okolnih naselja sklanjali u doba pljačkaških pohoda turskih postrojbi. Šume i danas postoje u gotovo istim granicama kao i tada, ali močvara više nema.

Prema crkvenim zapisima iz 17. stoljeća jasno je kako su Nijemci u to vrijeme bili duhovno središte.

Izgonom Turaka mijenjaju se značaj i uloga Nijemaca pa tako u novoj državi, Austrijskoj monarhiji na ovom području nastaje Vojna krajina pa su Nijemci i okolna naselja pali pod krajišku vlast koja je bila okrenuta centralnoj vlasti u Beču.